IT forenzika · Poslovanje
Wie kann ein Unternehmen verhindern, dass eine IT-forensische Untersuchung selbst zur Repressalie gegen einen Hinweisgeber wird?
Eine Untersuchung darf nicht dazu instrumentalisiert werden, eine hinweisgebende Person wegen einer geschützten Meldung technisch auszuforschen oder zu benachteiligen.
Zašto je ovo pitanje važno za poslovanje
Interne istrage mogu imati značajne financijske, kadrovske i pravne posljedice. Upravo zato je ključno od samog početka razjasniti koju specifičnu tehničku činjenicu treba dokazati ili opovrgnuti. Velika količina podataka nije pokazatelj kvalitete; važno je da je istraga prikladna, ograničena u opsegu i transparentna.
Tehnički istraživački pristup
Wir verlangen eine konkrete Beweisfrage und dokumentieren, warum bestimmte Datenquellen für die Untersuchung des gemeldeten Sachverhalts erforderlich sind.
Gdje leže granice onoga što se može reći
§ 36 HinSchG verbietet Repressalien. Ob eine konkrete Maßnahme rechtlich als Repressalie einzuordnen ist, entscheidet nicht der IT-Forensiker; der Untersuchungsauftrag muss jedoch entsprechend sauber begrenzt werden.
Zašto LanCologne?
Interne istrage su osobito osjetljive jer istovremeno mogu uključivati komercijalne interese tvrtke, osobna prava zaposlenika, zaštitu podataka, sudjelovanje zaposlenika u donošenju odluka u tvrtki i moguće buduće pravne postupke.
LanCologne stoga ne započinje najopsežnijom mogućom pretragom IT sustava. Polazišna točka je jasno formulirano tehničko pitanje dokaza. Iz toga se izvedu potrebni izvori podataka, vremenska razdoblja i istražni koraci. Tehnička izvedivost i pravna dopuštenost namjerno se drže odvojenima.
Istraga je i dalje otvorena. Sumnja se ne potvrđuje samo zato što zvuči vjerojatno. Optužujući, oslobađajući i proturječni dokazi ispituju se prema istim profesionalnim standardima. Kada je moguće više tehničkih objašnjenja, ona se utvrđuju i, koliko je to moguće, međusobno testiraju.
Automatska izvješća, EDR upozorenja, DLP pogodci ili izlazni podaci iz forenzičkog softvera ne prihvaćaju se kao dokaz bez provjere. Ključni nalazi, gdje je to moguće, provjeravaju se na temelju primarnih podataka i koreliraju se s neovisnim artefaktima.
Kako bismo olakšali naknadnu tehničku reviziju, dokumentiramo ne samo rezultat nego i razloge koji stoje iza njega. Jasno i sažeto glavno tijelo izvještaja namijenjeno je višem menadžmentu i pravnom odjelu; tehnički dodatak omogućuje kvalificiranom vanjskom forenzičkom stručnjaku da razumije ključne nalaze.
Kako radimo
Bez predrasuda – čak i kada su sumnje već čvrsto uspostavljene interno
Tvrtka može već smatrati da postoje jasni razlozi za sumnju iz organizacijskih ili pravnih razloga. Međutim, ishod tehničke istrage ostaje otvoren. Također dokumentiramo sve nalaze koji proturječe sumnji i izričito navodimo kada se navodno djelo ne može dokazati na temelju prikupljenih podataka.
Tehnička utvrđenja i pravna procjena ostaju odvojeni
IT forenzika može, na primjer, utvrditi da je određeni račun izvezao datoteku, da je uređaj bio povezan u određeno vrijeme ili da je poruka tehnički poslana. To ne otkriva automatski koji je pojedinac bio odgovoran, je li radnja bila ovlaštena ili kakve bi posljedice mogle biti prema radnom, građanskom ili kaznenom pravu.
LanCologne kao neovisna služba tehničke podrške pravnom odjelu i višem menadžmentu
LanCologne nije angažiran da tehnički potvrdi željeni ishod. Zaduženi smo pružiti objektivan odgovor na određeno pitanje o dokazima na temelju dostupnih digitalnih tragova. Istraga mora ostati provjerljiva čak i ako je naknadno preispituje suprotna strana, sud ili drugi kvalificirani IT forenzički stručnjak.
Pravni okvir
Članak 26 Saveznog zakona o zaštiti podataka (BDSG) ključna je pravna odredba za podatke o zaposlenicima. Članak 26(1) BDSG-a dopušta obradu osobnih podataka zaposlenika u svrhu radnog odnosa, pod uvjetima navedenima u njemu. Što se tiče otkrivanja kaznenih djela, odredba zahtijeva, osobito, dokumentirane činjenične osnove, nužnost i proporcionalnost; legitimni interes zaposlenika ne smije nadmašiti ta razmatranja. Članak 26. stavak 6. BDSG-a ostavlja nepromijenjena prava sudjelovanja predstavničkih tijela zaposlenika.
Osim toga, primjenjuju se načela GDPR-a, osobito zakonitost, ograničenje svrhe i minimizacija podataka prema članku 5., kao i zahtjev za valjanom pravnom osnovom prema članku 6. U slučaju posebnih kategorija osobnih podataka potrebno je poštovati i članak 9. GDPR-a te, gdje je primjenjivo, odjeljak 26. stavak 3. BDSG-a.
U slučaju tehničke opreme namijenjene nadzoru ponašanja ili učinka zaposlenika, odjeljak 87(1)(6) Zakona o radničkom vijeću (BetrVG) predviđa pravo na suodlučivanje radničkog vijeća, ukoliko ne postoje zakonske ili kolektivne ugovorne odredbe. Za MDM, EDR, DLP, sustave za evidenciju (logging) i slične sustave stoga je potrebno razmotriti specifičan dizajn svakog sustava pojedinačno.
U slučaju izvještaja podnesenih prema Zakonu o zaštiti uzbunjivača, odjeljak 8. HinSchG-a je osobito relevantan. Obveza povjerljivosti štiti ne samo identitet uzbunjivača, već i osoba koje su predmet izvještaja te svih drugih osoba navedenih u izvještaju. Članak 9. HinSchG-a propisuje zakonske iznimke od obveze povjerljivosti. Članak 36. HinSchG-a zabranjuje odmazdu i, pod uvjetima tamo navedenima, sadrži pravilo o teretu dokazivanja.
U slučaju poslovnih tajni, interna istraga ne smije automatski smatrati izvješće kršenjem povjerljivosti. Članak 5. Zakona o poslovnim tajnama (GeschGehG) propisuje iznimke od zabrana iz članka 4., uključujući, pod određenim uvjetima, u svrhu otkrivanja nezakonitih radnji ili profesionalnog ili drugog neprimjerenog ponašanja, kao i za nužno otkrivanje predstavnicima zaposlenika.
Ako se naknadno pokrene građanski postupak, Zakon o parničnom postupku (ZPO) predviđa, između ostalog, dokazivanje pregledom; članak 371. stavak 1. ZPO-a izričito uređuje slučaj kada elektronički dokument čini predmet dokaza. Članci 402. i sl. ZPO-a primjenjuju se na vještačko dokazivanje. U kaznenom postupku sud određuje opseg prikupljanja dokaza u skladu s Zakonom o kaznenom postupku (StPO); osobito, članak 244. StPO-a uređuje načelo istraživanja i prijedloge za dokaze. Međutim, ove procesne odredbe ne pretvaraju automatski privatno naručeno IT forenzičko izvješće u sudsko vještačenje.
LanCologne pruža tehničke stručne usluge i ne nudi pravne savjete. Specifična dopuštenost istražne mjere, posljedice po radnom pravu, procesna strategija i ocjena prema kaznenom pravu ostaju u nadležnosti relevantnih pravnih savjetnika, tijela i sudova.
Često postavljana pitanja
Wie kann ein Unternehmen verhindern, dass eine IT-forensische Untersuchung selbst zur Repressalie gegen einen Hinweisgeber wird?
Kako se takva tehnička istraga provodi u praksi?
Donosi li istraga uvijek jasan rezultat, bilo za ili protiv uključene osobe?
Postoji li za ovo pravna osnova?
Osim toga, primjenjuju se načela GDPR-a, osobito zakonitost, ograničenje svrhe i minimizacija podataka prema članku 5., kao i zahtjev za valjanom pravnom osnovom prema članku 6. U slučaju posebnih kategorija osobnih podataka potrebno je poštovati i članak 9. GDPR-a te, gdje je primjenjivo, odjeljak 26. stavak 3. BDSG-a.
U slučaju tehničke opreme namijenjene nadzoru ponašanja ili učinka zaposlenika, odjeljak 87(1)(6) Zakona o radničkom vijeću (BetrVG) predviđa pravo na suodlučivanje radničkog vijeća, ukoliko ne postoje zakonske ili kolektivne ugovorne odredbe. Za MDM, EDR, DLP, sustave za evidenciju (logging) i slične sustave stoga je potrebno razmotriti specifičan dizajn svakog sustava pojedinačno.
U slučaju izvještaja podnesenih prema Zakonu o zaštiti uzbunjivača, odjeljak 8. HinSchG-a je osobito relevantan. Obveza povjerljivosti štiti ne samo identitet uzbunjivača, već i osoba koje su predmet izvještaja te svih drugih osoba navedenih u izvještaju. Članak 9. HinSchG-a propisuje zakonske iznimke od obveze povjerljivosti. Članak 36. HinSchG-a zabranjuje odmazdu i, pod uvjetima tamo navedenima, sadrži pravilo o teretu dokazivanja.
U slučaju poslovnih tajni, interna istraga ne smije automatski smatrati izvješće kršenjem povjerljivosti. Članak 5. Zakona o poslovnim tajnama (GeschGehG) propisuje iznimke od zabrana iz članka 4., uključujući, pod određenim uvjetima, u svrhu otkrivanja nezakonitih radnji ili profesionalnog ili drugog neprimjerenog ponašanja, kao i za nužno otkrivanje predstavnicima zaposlenika.
Ako se naknadno pokrene građanski postupak, Zakon o parničnom postupku (ZPO) predviđa, između ostalog, dokazivanje pregledom; članak 371. stavak 1. ZPO-a izričito uređuje slučaj kada elektronički dokument čini predmet dokaza. Članci 402. i sl. ZPO-a primjenjuju se na vještačko dokazivanje. U kaznenom postupku sud određuje opseg prikupljanja dokaza u skladu s Zakonom o kaznenom postupku (StPO); osobito, članak 244. StPO-a uređuje načelo istraživanja i prijedloge za dokaze. Međutim, ove procesne odredbe ne pretvaraju automatski privatno naručeno IT forenzičko izvješće u sudsko vještačenje.
LanCologne pruža tehničke stručne usluge i ne nudi pravne savjete. Specifična dopuštenost istražne mjere, posljedice po radnom pravu, procesna strategija i ocjena prema kaznenom pravu ostaju u nadležnosti relevantnih pravnih savjetnika, tijela i sudova.
🔗 Povezane teme
LanCologne – IT forenzika za tvrtke
Imate li digitalni upit? LanCologne vam može pomoći s objektivnom, nepristranom IT forenzičkom istragom.